Naše formulacije sadrže ekstrakte prirodnog podrijetla, pažljivo odabrane prema njihovu nutritivnom sastavu i sadržaju biljnih spojeva koji prirodno doprinose raznolikosti prehrane.
Svi se sastojci nabavljaju i prerađuju u pogonima unutar Europske unije, koji posluju u skladu sa standardima GMP, ISO i HACCP, čime se osigurava visoka razina kontrole kvalitete, čistoće i sljedivosti u svakoj fazi proizvodnje.
Cilj našeg pristupa je transparentnost – od podrijetla sirovine do završne formule, uz dosljednost u sastavu i kvaliteti svake serije.
Ganoderma lucidum, poznata i kao Reishi gljiva, pripada vrsti drvnih gljiva koje prirodno rastu na deblima hrasta i drugih stabala u vlažnim područjima Azije. U tradicionalnoj azijskoj prehrani koristi se već stoljećima kao dio napitaka, čajeva i juha. Danas se uzgaja pod kontroliranim uvjetima, što omogućuje stabilnu kvalitetu i čistoću sirovine.
Reishi gljiva sadrži različite biološke i prehrambene spojeve koji se prirodno javljaju u gljivama:
Polisaharidi (β-glukani) – prirodna prehrambena vlakna koja su sastavni dio stanične stijenke gljive.
Triterpeni – skupina biljnih spojeva koji Reishi gljivi daju karakterističan gorak okus.
Aminokiseline, minerali i proteini – prisutni u manjim količinama, doprinose raznolikosti njezina sastava.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Pharmacology (PMID: 37756238), autori opisuju kemijski sastav i prirodnu prisutnost polisaharida i triterpena u Ganodermi lucidum. Ovi podaci odnose se na analizu sastava i ne predstavljaju zdravstvenu tvrdnju.
Ganoderma lucidum može biti dio raznolike prehrane jer sadrži prirodno prisutne fitokomponente koje doprinose nutritivnoj raznolikosti. U prehrambenom kontekstu, koristi se u obliku praha, ekstrakta ili kao dodatak različitim prehrambenim proizvodima. U raznolikim fitokomponentama. U kontekstu uravnotežene prehrane, može pridonjeti unosu biljnih sastojaka koji su dio svakodnevnih prehrambenih obrazaca. Saznajte vise klikom ovdje.
Matična mliječ je prirodni pčelinji produkt koji nastaje u trenucima najveće biološke preciznosti – kada pčele radilice hrane buduću maticu. Zbog svoje složene prirode i uravnoteženog sastava, stoljećima je predmet interesa u prehrani i znanosti. Danas se smatra jednim od najkoncentriranijih prirodnih izvora proteina, masnih kiselina i vitamina životinjskog podrijetla.
U svom prirodnom obliku matična mliječ sadrži jedinstvenu kombinaciju hranjivih tvari:
Masne kiseline (osobito 10-HDA) koje su karakteristične isključivo za ovaj pčelinji proizvod.
Bjelančevine i peptidi koji čine osnovu njezine biološke vrijednosti.
Prirodne šećere, vitamine B-skupine i minerale u uravnoteženom omjeru.
Takav sastav čini je prirodnim koncentratom nutrijenata i primjerom prehrambene inteligencije u prirodi — sustava u kojem svaka komponenta ima svoju preciznu funkciju i ravnotežu.
Znanstvena literatura opisuje matičnu mliječ kao kompleksnu mješavinu više od stotinu identificiranih spojeva, među kojima su najzastupljenije masne kiseline i proteini. Istraživanja se uglavnom usmjeravaju na razumijevanje kemijske strukture i stabilnosti spojeva, dok u prehrambenom kontekstu ostaje zanimljiva kao prirodni izvor raznolikih nutrijenata.
Ovi podaci odnose se na opis sastava i ne predstavljaju zdravstvenu tvrdnju.
Matična mliječ se u suvremenoj prehrani cijeni kao prirodni dodatak raznolikosti. U malim količinama obogaćuje prehranu nutrijentima životinjskog podrijetla i simbolizira vezu između prirodne preciznosti i biološke ravnoteže. Zbog svog složenog sastava, često se koristi u formulacijama koje teže uravnoteženju unosa i prirodnoj sinergiji sastojaka.
Ekstrakt sjemenki grožđa prirodni je izvor polifenola, skupine biljnih spojeva koji se prirodno nalaze u grožđu, jabukama i drugim vrstama bobičastog voća. U prehrambenom se kontekstu koristi kao koncentrirani izvor fitokomponenti koje pridonose raznolikosti biljnog unosa. Standardizirani ekstrakti obično sadrže 90–95 % polifenola, čime predstavljaju bogat prirodni izvor ovih spojeva.
Proantocijanidini (OPC) – skupina polifenolnih spojeva prirodno prisutnih u sjemenkama grožđa, jabuka i drugog voća.
Fenolne kiseline i flavonoidi – biljni spojevi koji se nalaze u plodovima i čine dio prirodne raznolikosti prehrambenih sastojaka.
Tanin i katehin – prirodno prisutni u biljkama, poznati po svojoj ulozi u strukturi i okusu plodova.
Prema preglednom radu Shi, Yu, Pohorly i Kakuda (Journal of Medicinal Food, PMID: 14977436), ekstrakti sjemenki grožđa sadrže različite polifenolne spojeve, uključujući proantocijanidine i flavonoide, koji određuju njihov kemijski sastav i stabilnost.
Ovi podaci odnose se na opis kemijskog sastava i ne predstavljaju zdravstvenu tvrdnju.
Ekstrakt sjemenki grožđa može biti dio raznolike i uravnotežene prehrane kao prirodni izvor biljnih polifenola. Slični spojevi prisutni su u brojnim vrstama voća i povrća te čine sastavni dio mediteranskog prehrambenog obrasca, poznatog po raznolikosti biljnih sastojaka i bogatstvu fitonutrijenata.
Šipak (Rosa canina L.) je plod divlje ruže koji se tradicionalno koristi u prehrani u obliku čaja, praha ili ekstrakta. Zahvaljujući visokom udjelu prirodnih biljnih spojeva, šipak je prepoznat kao vrijedan izvor vitamina C i fitokomponenti biljnog podrijetla.
Standardizirani ekstrakti šipka sadrže najmanje 45 % vitamina C, što ih čini prirodnim dodatkom prehrani s naglaskom na raznolikost i uravnotežen unos nutrijenata.
Vitamin C (askorbinska kiselina) – prirodno prisutan u plodu šipka, doprinosi unosu vitamina koji su dio svakodnevne prehrane.
Polifenoli i flavonoidi – biljni spojevi koji određuju boju i aromu ploda te obogaćuju njegov prehrambeni profil.
Organske kiseline i pektini – prirodne komponente koje pridonose teksturi i nutritivnim svojstvima biljnih plodova.
Znanstvena literatura (Food Chemistry, PMID: 29512773) opisuje kemijski sastav ploda šipka, potvrđujući visoku koncentraciju askorbinske kiseline i prisutnost polifenolnih spojeva poput flavonoida i tanina.
Ovi podaci odnose se na analizu sastava i prirodne komponente šipka te ne predstavljaju zdravstvenu tvrdnju.
Ekstrakt šipka s najmanje 45 % vitamina C može biti dio raznolike prehrane jer doprinosi unosu prirodnih biljnih sastojaka i vitamina koji su uobičajeni u voću i povrću.
U prehrambenom kontekstu koristi se kao koncentrirani izvor vitamina C biljnog podrijetla, što ga čini čestim sastojkom uravnoteženih formula i proizvoda s naglaskom na prirodne izvore nutrijenata.
Likopen je prirodni biljni pigment iz skupine karotenoida koji daje crvenu boju rajčici, lubenici, ružičastom grejpu i drugim plodovima. U prehrambenom kontekstu likopen se smatra važnim dijelom unosa biljnih pigmenata i fitonutrijenata, a u prirodi se nalazi u najvećim količinama u zreloj rajčici i proizvodima od rajčice.
Likopen (karotenoidni pigment) – prirodna tvar biljnog podrijetla, topljiva u mastima, koja se nalazi u crvenim plodovima.
Izomeri likopena – tijekom prerade rajčice dio likopena prelazi u stabilnije oblike koji su prirodno prisutni u hrani.
Pridruženi spojevi – uz likopen, u rajčici se prirodno nalaze i drugi karotenoidi (β-karoten, lutein) koji doprinose boji i prehrambenoj raznolikosti.
Znanstvena istraživanja o likopenu uglavnom se bave njegovim kemijskim sastavom, stabilnošću i pojavom u različitim vrstama hrane. Analize potvrđuju da je likopen dominantni karotenoid u rajčici i da se njegova količina može razlikovati ovisno o sorti, zrelosti i načinu obrade.
Likopen je prirodno prisutan u mnogim vrstama voća i povrća te doprinosi raznolikosti prehrane. Kao sastojak biljnog podrijetla, likopen se smatra nutritivnim markerom za unos hrane bogate povrćem i voćem. U prehrambenom smislu, dio je svakodnevnog unosa biljnih pigmenata i može se unositi kroz svježe plodove ili ekstrakte rajčice.
Sulforafan je prirodni biljni spoj koji pripada skupini izotiocijanata. Nastaje razgradnjom glukorafanina, spoja koji se prirodno nalazi u povrću iz porodice Brassicaceae – osobito u brokuli, kelju i cvjetači. Tijekom sjeckanja ili žvakanja, enzim mirosinaza pretvara glukorafanin u sulforafan, što je primjer prirodnog procesa aktivacije fitokomponenti u prehrani.
Sulforafan – izotiocijanat biljnog podrijetla koji nastaje iz glukozinolata u kupusnjačama.
Glukorafanin – prekursni spoj sulforafana prisutan u sjemenkama i izbojcima brokule.
Mirosinaza – prirodni enzim koji pokreće hidrolizu glukorafanina i stvaranje sulforafana.
Prema znanstvenoj literaturi (Molecules, 2021; 26(3):752, PMID: 33535560), povrće iz porodice Brassicaceae opisano je kao prirodan izvor glukozinolata i njihovih produkata hidrolize, uključujući sulforafan. Autori navode kemijski sastav i biološko podrijetlo sulforafana, uz pregled istraživanja o njegovoj prisutnosti u hrani.
Ovi podaci odnose se na opis kemijskog sastava i prirodnog porijekla sulforafana te ne predstavljaju zdravstvenu tvrdnju.
Sulforafan se u prehrambenom kontekstu pojavljuje kao prirodna komponenta povrća i doprinosi raznolikosti biljnih spojeva koji čine dio svakodnevne prehrane. Konzumacija kupusnjača (brokule, kelja, prokulica) osigurava prirodan unos glukozinolata i njihovih spojeva, među kojima se nalazi i sulforafan.
Resveratrol je prirodni biljni polifenol koji pripada skupini stilbena. Najpoznatiji je po prisutnosti u kori grožđa, bobičastom voću, kikirikiju i crnom vinu. U prirodi ga biljke proizvode kao fitoaleksin – tvar koja nastaje kao odgovor na stresne uvjete, čime se osigurava njihova zaštita i stabilnost. U prehrambenom kontekstu, resveratrol se smatra dijelom prirodnog unosa polifenola koji obogaćuju raznolikost biljne prehrane.
Resveratrol (3,5,4’-trihidroksistilben) – prirodni polifenolni spoj koji se nalazi u biljkama, osobito u kori i sjemenkama grožđa.
Trans- i cis-izomeri – dva oblika resveratrola koji se prirodno javljaju; trans-oblik je stabilniji i najčešće prisutan u prehrambenim izvorima.
Pridruženi polifenoli – resveratrol se često pojavljuje zajedno s flavonoidima, katehinima i taninima, koji mu daju karakteristična senzorna svojstva.
Prema preglednom radu objavljenom u časopisu Nutrients (2018; PMCID: PMC6100583), resveratrol je opisan kao prirodni biljni polifenol prisutan u grožđu i proizvodima od grožđa, s jasno definiranim kemijskim profilom i biološkim svojstvima. Autori navode da je riječ o spoju koji se istražuje zbog svoje stabilnosti, biosinteze i ponašanja u organizmu.
Resveratrol se prirodno pojavljuje u voću, povrću i proizvodima biljnog podrijetla. U prehrambenom smislu, predstavlja dio raznolikog unosa biljnih spojeva koji se tradicionalno povezuju s mediteranskim obrascem prehrane. Njegova prisutnost u namirnicama poput grožđa i bobičastog voća doprinosi fitokemijskoj raznolikosti prehrane.
Beta-glukan je prirodni polisaharid koji se dobiva iz stijenki stanica kvasca ili gljiva. Strukturno pripada skupini β-1,3/1,6-glukana, složenih oblika vlakana koja se prirodno nalaze u biljkama i mikroorganizmima. U prehrambenom kontekstu prepoznat je kao izvor prehrambenih vlakana koja doprinose raznolikosti unosa ugljikohidrata.
β-1,3/1,6-glukan – polisaharid sastavljen od glukoznih jedinica povezanih β-vezu, prirodno prisutan u staničnim stijenkama kvasaca (Saccharomyces cerevisiae).
Prirodna vlakna – biljnog ili mikrobiološkog podrijetla, doprinose nutritivnoj raznolikosti prehrane i unosu složenih ugljikohidrata.
Beta-glukani su prirodna komponenta mnogih namirnica poput žitarica, gljiva i kvasaca. U prehrani doprinose unosu prehrambenih vlakana, koja su dio uravnotežene i raznolike prehrane.
Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA ID 1236 i 1237), beta-glukani imaju odobrene prehrambene tvrdnje vezane uz njihov doprinos održavanju normalnih fizioloških funkcija u organizmu.
Beta-glukani se proučavaju u okviru prehrambene biokemije zbog svoje strukture, topljivosti i prirodne prisutnosti u biljnim i mikrobiološkim izvorima. Istraživanja se usmjeravaju na razumijevanje njihove uloge u prehrambenim sustavima i mogućnosti primjene kao prirodnih vlakana u suvremenoj prehrani.
Kurkuma je začinska biljka poznata po svojoj karakterističnoj zlatnožutoj boji, koja potječe od prirodnih spojeva zvanih kurkuminoidi. U prehrani se koristi u obliku praha ili ekstrakta te je sastavni dio tradicionalnih kulinarskih i prehrambenih navika u mnogim kulturama.
Kurkumin i kurkuminoidi – biljni polifenoli koji se prirodno nalaze u korijenu biljke Curcuma longa i odgovorni su za njezinu boju i kemijski profil.
Eterična ulja i smolaste tvari – doprinose aromi i ukupnom sastavu ekstrakta te obogaćuju njegovu nutritivnu raznolikost.
Ekstrakt kurkume prirodni je izvor biljnih polifenola, koji doprinose raznolikosti prehrane i unosu fitokomponenti.
Znanstvena istraživanja proučavaju kurkuminoide u kontekstu oksidativnih procesa i biološke ravnoteže, no ti se učinci ne smatraju zdravstvenim tvrdnjama. Kurkuma se koristi kao prirodna komponenta koja obogaćuje prehranu biljnim spojevima i aromatskim sastojcima.
Glukomanan je topivo prehrambeno vlakno koje se dobiva iz korijena biljke konjak (Amorphophallus konjac). Posebnost mu je sposobnost vezanja vode – u dodiru s tekućinom višestruko povećava svoj volumen i stvara gelastu strukturu. Zbog toga se koristi u prehrambenom kontekstu kao prirodni izvor vlakana koji doprinosi osjećaju sitosti i raznolikosti prehrane.
Glukomanan – polisaharid koji pripada skupini prehrambenih vlakana.
Prirodne vlaknaste komponente – doprinose unosu složenih ugljikohidrata i nutritivnoj ravnoteži prehrane.
Prema odobrenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA):
„Glucomannan in the context of an energy restricted diet contributes to weight loss.”
(EU Register on Nutrition and Health Claims – ID 854)
„Glucomannan contributes to the maintenance of normal blood cholesterol levels.”
(EU Register on Nutrition and Health Claims – ID 821)
Ove tvrdnje odnose se na primjenu glukomanana u okviru uravnotežene prehrane i zdravog načina života.
Glukomanan se proučava u području prehrambene znanosti zbog svoje topivosti, viskoznosti i sposobnosti formiranja gela. U prehrani se ubraja među dijetalna vlakna koja doprinose normalnim fiziološkim procesima probave i raznolikosti unosa vlakana u svakodnevnom jelovniku.
Taurin je amino-sulfonska kiselina koja se prirodno nalazi u ljudskom tijelu, osobito u srcu, mozgu i skeletnim mišićima. Za razliku od većine aminokiselina, ne sudjeluje u izgradnji bjelančevina, već ima specifičnu ulogu u biokemijskim i fiziološkim procesima povezanima s metabolizmom stanica.
Taurin – spoj koji sadrži sumpor i prirodno se nalazi u hrani životinjskog i biljnog podrijetla.
Prirodni kofaktori – elementi koji sudjeluju u staničnom metabolizmu i održavanju ravnoteže elektrolita u organizmu.
Taurin doprinosi unosu aminokiselina i srodnih spojeva koji sudjeluju u fiziološkim procesima stanica i ravnoteži tekućina u tijelu.
Znanstvena istraživanja proučavaju njegovu ulogu u energijskom metabolizmu i radu mišićnih stanica, no ti učinci nisu odobreni kao zdravstvene tvrdnje.
U prehrambenom kontekstu, taurin je prirodno prisutan spoj koji obogaćuje nutritivnu raznolikost i doprinosi uravnoteženom unosu spojeva važnih za normalne tjelesne funkcije.
Mikronutrijenti su vitamini i minerali koji sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima i pomažu u održavanju ravnoteže organizma, osobito u razdobljima povećanog fizičkog ili mentalnog napora te smanjenog energetskog unosa.
doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava (EFSA ID 2911)
doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa (EFSA ID 2913)
doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata (EFSA ID 2902)
doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije (EFSA ID 2814)
doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti (EFSA ID 2821)
doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava (EFSA ID 2816)
doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije (EFSA ID 2862)
doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti (EFSA ID 2865)
doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava (EFSA ID 2863)
doprinosi normalnoj funkciji mišića (EFSA ID 2811)
doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava (EFSA ID 2807)
doprinosi održavanju normalne razine kalcija u krvi (EFSA ID 2809)
doprinosi normalnoj funkciji mišića (EFSA ID 2839)
doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava (EFSA ID 2840)
doprinosi održavanju normalnog krvnog tlaka (EFSA ID 2841)
Ovi mikronutrijenti pomažu u održavanju energije, vitalnosti i fiziološke ravnoteže tijekom razdoblja smanjenog energetskog unosa. Njihova prisutnost u prehrani osigurava nutritivnu podršku organizmu i doprinosi normalnom funkcioniranju imunološkog sustava, mišića i živčanih stanica.
L-izoleucin je esencijalna aminokiselina koja pripada skupini BCAA aminokiselina (aminokiseline razgranatog lanca), zajedno s leucinom i valinom. Budući da je organizam ne može sam sintetizirati, mora se unositi prehranom ili dodacima prehrani.
L-izoleucin – aminokiselina koja sudjeluje u sintezi bjelančevina i prirodno se nalazi u namirnicama bogatim proteinima, poput mesa, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki.
BCAA kompleks (leucin, izoleucin, valin) – skupina aminokiselina koje čine značajan udio u mišićnim proteinima i sudjeluju u procesima metabolizma proteina.
L-izoleucin doprinosi unosu esencijalnih aminokiselina potrebnih za sintezu proteina i normalan mišićni metabolizam.
Znanstvena istraživanja proučavaju njegovu ulogu u energetskom metabolizmu i nutritivnoj podršci mišićnog tkiva, no ti učinci nisu odobreni kao zdravstvene tvrdnje.
U prehrambenom kontekstu, L-izoleucin je važan dio proteinske ravnoteže i doprinosi nutritivnoj vrijednosti prehrane.
L-citrulin je neesencijalna aminokiselina koja sudjeluje u prirodnim biokemijskim procesima povezanima s metabolizmom dušika i ciklusom ureje – procesima kojima organizam uklanja višak dušika. U tijelu se može pretvoriti u L-arginin, a obje aminokiseline čine dio prirodnog metabolizma proteina i aminokiselina.
L-citrulin – aminokiselina koja se prirodno nalazi u određenim vrstama voća, osobito u lubenici, te se stvara i u ljudskom tijelu tijekom metabolizma.
L-arginin – aminokiselina koja nastaje u tijelu iz citrulina i povezana je s biokemijskim procesima sinteze proteina.
L-citrulin doprinosi unosu aminokiselina koje sudjeluju u metabolizmu proteina i u ciklusu ureje, prirodnom procesu kojim tijelo održava ravnotežu dušika.
Znanstvena istraživanja proučavaju njegovu ulogu u energetskom metabolizmu i funkciji mišićnih stanica, no ti učinci nisu odobreni kao zdravstvene tvrdnje.
U prehrambenom kontekstu, L-citrulin se smatra nutritivno važnom aminokiselinom koja doprinosi raznolikosti i biološkoj vrijednosti proteina u prehrani.
L-ornitin i L-triptofan su aminokiseline koje imaju različite, ali međusobno komplementarne uloge u ljudskom metabolizmu. Obje sudjeluju u važnim biokemijskim procesima i predstavljaju prirodni dio uravnotežene prehrane.
L-ornitin – neesencijalna aminokiselina koja sudjeluje u ciklusu ureje, prirodnom procesu kojim tijelo uklanja višak dušika i održava metaboličku ravnotežu.
L-triptofan – esencijalna aminokiselina koja se u organizmu može pretvoriti u različite biološki aktivne spojeve, uključujući serotonin i melatonin, te je važna za normalan metabolizam proteina.
L-ornitin i L-triptofan doprinose unosu aminokiselina koje sudjeluju u prirodnim metaboličkim procesima u tijelu.
Znanstvena istraživanja proučavaju njihovu ulogu u energetskom metabolizmu i staničnoj komunikaciji, no učinci poput detoksikacije, poboljšanja sna ili raspoloženja nisu odobreni kao zdravstvene tvrdnje.
U prehrambenom kontekstu, ove aminokiseline doprinose raznolikosti proteinskog unosa i predstavljaju važan dio uravnotežene prehrane.
